MAI ITA HOTU PROTEJE LABARIK SIRA HUSI HAMLAHA NO MORAS

Instituto Para a defesa dos Direito da Criança, INDDICA,I.P hamutuk ho parseiru sira Selebra Loron Mundial Labarik 20 Novembru 2023, tema Nasional ba selebrasaun tinan ida ne’e “Labarik Hotu iha Direitu hanesan atu Hetan Ambiente Seguru no Saudavel” sub tema Mai ita hotu Proteje Labarik sira Husi Hamlaha no Moras.

Alinde selebra loron mundial labarik INDDICA halao mos lansamentu ba Planu Estratejiku 2024-2028 no Website INDDICA

husi Presidente Presidente Republika Dr. Jose Ramos Horta akomapnia husi S.E. Vice-Primeiro Ministro, Ministro Coordenadór dos Assuntos Sociais, Ministro do Desenvolvimento Rural, e Habitação Comunitária Eng. Mariano ASSANAMI Sabino, S.E. Sekretaria Estadu Igualidade, Sra. Elvina de Sousa Carvalho, S.E Sekretariu Estadu Floresta Sr. Fernandinho Vieira, Reprezentante UNICEF iha Timor Leste, Sr. Bilal Durani, Membru Konsellu Konsultivu no Fiskal Uniku.

Mensagem S.E. Presidente República Dr. Jose Ramos Horta iha esperansa katak, Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2024,

IX Governu Konstitusionál sei fó mós prioridade bá nutrisaun labarik iha Timor Leste. “Ha’u hakarak haree Governu iha OJE bá tinan 2024 tau mós prioridade bá labarik sira nia nutrisaun.  Ita hein Governu sei tau iha orsamentu atu proteze Labarik sira hosi hamlaha no mós moras. malnutrisaun no estrema pobreza iha Timor-Leste sei aas demais, tanba ne’e hein katak iha Orsamentu Jerál Estadu ba tinan oin Governu sei tau mós prioridade atu hadi’a di’ak liután bá oin.

iha diskursu Presidente INDDICA Sra. Dinorah Granadeiro hateten, Timor-Leste hanesan nasaun ida-ne’ebé atinje ona progresu signifikativu no kompromisu Estadu hodi harii instituisaun Defeza bá direitu labarik sira nian.

“Loron mundiál bá labarik nu’udár loron ida ne’ebé lori ema hotu-hotu atu bá hanoin hikas katak, kualkér labarik ho kondisaun saida de’it, la haree ba nia orijinalidade, suku, rasa no relijiaun, labarik hotu-hotu iha direitu moris ne’ebé nakonu, iha esperansa, dignidade no oportunidade ne’ebé hanesan iha Estadu ida ne’e.

Direitu ida hosi direitu báziku labarik sira nian maka atu hetan saúde ne’ebé kualidade, direitu atu hetan nutrisaun ne’ebé di’ak. Importante bá ema hotu atu assegura katak, labarik hotu-hotu iha Timor-Leste assesu bá atendimentu saúde ne’ebé mak presiza hodi dezenvolve poténsia ne’ebé labarik sira iha.

Iha fatin hanesan Prezidente Komisaun F Parlamentu Nasionál ne’ebé trata Assuntu Saúde, Seguransa Sosiál no Igualdade Jéneru, haree mós bá asuntu Labarik, Destinta Deputada Sra. Maria G. Barreto

enkuadramentu legál ne’ebé mak Estadu Timor-Leste iha, tantu mai hosi konvensaun internasionál sira no mós bá Lei sira ne’ebé aprova no regulamentu sira ne’ebé mak tau importánsia ba labarik sira liu-liu direitu fundamentál haat ne’ebé mak konsidera iha konvensaun direitu labarik.

Iha Parlamentu Nasionál tinan ida-ne’e, foin halo aprovasaun ba Lei nú. 6/2023, 01 de Marsu, kona-bá protesaun ba labarik no jovem empregu, no iha lei ne’e tau prióridade ba iha entidade sira hotu, liu-liu iha artigu 7 ne’ebé ko’alia kona-bá entidade kompetente.

Reprezentante labarik sira Timor-Leste, Maria Elisa ne’ebé hato’o diskursu iha komemorasaun loron mundiál Labarik hateten, labarik barak iha mundu liu-liu iha Timor-Leste sofre daudaun bá impaktu hosi mudansa klimátika iha mundu, kauza hosi akontesimentu naturál sira no mós mai hosi aktu umanu.

Tanba ne’e, rekomenda bá autoridade kompetente no líder sira ne’ebé iha autoridade másimu atu fó prioridade bá polítika sira ne’ebé bele promove no apoia ambiente ne’ebé sustentável bá labarik sira iha nasaun Timor-Leste.

“Ami hakarak rekomenda ba parte relevante sira, espesiál ba líder sira ne’ebé iha kompeténsia másimu atu halo investimentu makas no suporta dezenvolvimentu seitór oin-oin hodi garante labarik sira bele iha futuru ida ne’ebé sustentável no rejilente tanba labarik mak roman no sai hanesan koluna vertebral ba nasaun ida-ne’e,”

Rekomenda mós ba líder sira ne’ebé iha kompeténsia aas atu promove programa edukasaun, liu-liu iha programa edukasaun sira ne’ebé tau prioridade bá sensibilizasaun mudansa klimátika iha eskola, bairru no mos nível komunidade.

Rekomenda atu hotu-hotu tenke toma atensaun sériu ho mudansa klimátika, halo kolaborasaun globál liu hosi advokasia no Kooperasaun Internasionál sira no halo akordu internasionál sira atu oinsa bele hamenus emisaun karbonu ne’ebé bele responde ba kauza prinsipál sira bá mudansa klimátika ne’e rasik.

Selebrasaun refere halao iha Palásiu Presidente Aitarak Laran Dili.